Postavite nam pitanje, napišite nam vaše prijedloge i zapažanja.

Naši stručnjaci će vam odgovoriti u najkraćem mogućem roku.

Stomatološla ambulanta Nena Dent

Kada, kako i čime treba prati zube?

Zube treba prati poslije svakog jela, a po najnovijim istraživanjima čak i na svaka 4 sata. Veoma je bitno i kakvu četkicu za zube koristite – treba koristiti meke četkice za zube. Pored zuba, četkicom treba oprati i izmasirati desni. U prevenciji karijesa i paradentoze prvo mjesto zauzima dobra oralna higijena.

Šta je karijes i kako nastaje?

Karijes je najraširenija infektivna bolest zuba. Kada jednom nastane, uglavnom prodire u dubinu i može u potpunosti uništiti zub sa posljedičnom upalom zubne pulpe. Karijes nastaje u zubnoj caklini demineralizacijom površine zuba i prodire u dubinu. Kada dođe u dentin napreduje puno brže, s obzirom da je dentin puno mekši od cakline. Nastanku karijesa pogoduje meka i ljepljiva hrana (hrana bogata ugljikohidratima), manjak sline, gazirana pića, loša oralna higijena. Kako bi se spriječio, potrebno je održavati redovnu i detaljnu oralnu higijenu, jesti zdravu i raznoliku hranu sa što manje slatkiša, bijelog hljeba i sokova, te redovno posjećivati stomatologa (svakih 6 mjeseci) na kontrolnim pregledima kako bi se karijes prepoznao i zaustavio u najranijoj fazi.

Šta je liječenje zuba i koliko traje?

Liječenje zuba, odnosno liječenje korijenskih kanala zuba, bezbolan je postupak koji se izvodi u lokalnoj anesteziji. Podrazumijeva čišćenje i širenje korijenskih kanala, njihovu dezinfekciju, sušenje i punjenje korijenskih kanala (gutaperkom i punilom). Liječenje zubnih kanala najčešće obavljamo u jednoj posjeti. Izuzetak su veći upalni i gnojni procesi, kada se postupak liječenja odvija kroz dvije do tri posjete.

Šta ako nakon liječenja zub i dalje boli?

Ukoliko vas zub boli neposredno nakon liječenja, pa čak i dva do tri dana poslije, radi se o normalnoj reakciji koja će proći. Međutim, ukoliko vas boli zub koji je već liječen (očišćen i napunjen) postoji mogućnost da se razvio granulom, pa je potrebno napraviti reviziju, tj. odstraniti staro punjenje, ponoviti postupak čišćenja korijenskih kanala i njihovog punjenja.

Šta ako nakon revizije bol ne prestaje?

U tom slučaju jedini preostali tretman kojim je moguće riješiti bol i upalni proces je apikotomija. Apikotomija je mali i bezbolan operativni zahvat, s obzirom da se izvodi pod lokalnom anestezijom. Izvodi se na način da se preparacijom pristupi korijenu zuba, vrh korijena se odstrani (apikotomira), a upalni proces očisti. Nakon toga slijedi šivanje. Postoperativni oporavak je vrlo brz, s obzirom da je ovaj zahvat relativno jednostavan, izvodi se brzo i ne predstavlja veliku traumu za meko tkiva i kost.

Trebam li nakon liječenja zuba piti antibiotike?

Jedino i isključivo ako ih propiše doktor dentalne medicine.

Koliko često je potrebno čistiti zubni kamenac?

Zubni kamenac nastaje kao posljedica spajanja kalcijuma iz sline sa plakom. Posljedica toga je tvrda naslaga na zubu, tj. zubni kamenac. Zubni kamenac je podloga za nastanak karijesa. Zbog toga se preporučuje redovno uklanjanje kamenca svakih 4 do 6 mjeseci, u kombinaciji sa pjeskarenjem zuba, kako bi se uklonile sve eventualno postojeće pigmentacije koje nastaju kao posljedica pušenja i konzumacije većih količina obojenih pića (kafa, čaj, crno vino).

Koje su prednosti ”bijelih plombi”?

„Bijele plombe“ su kompozitne plombe bijele boje. Najveće prednosti u odnosu na amalgamske („crne“) plombe su estetika i poštednija priprema kaviteta – uklanja se samo karijesom zahvaćeno tkivo i nije potrebna opsežnija priprema kao u slučaju amalgamske plombe. Razlog je sposobnost hemijskog vezivanja kompozita na tvrdo zubno tkivo u odnosu na amalgame koji zahtjevaju isključivo mehaničku vezu.

Da li je izbjeljivanje zuba sigurno?

Izbjeljivanje zuba je u potpunosti siguran postupak ukoliko se provodi pod kontrolom doktora dentalne medicine. Postupak traje oko sat vremena, a obuhvata čišćenje zubnog kamenca, pjeskarenje zuba i sam postupak izbjeljivanja pomoću lampe i preparata za izbjeljivanje. Štetnih nuspojava nema osim moguće prolazne osjetljivosti zuba koja prolazi kroz nekoliko dana.

Kada treba izvaditi zub?

Zubi se vade kada postoje određene indikacije za vađenje zuba: velika klimavost zuba, opsežna trauma zuba, karijesom uništene krune kod kojih nije moguće liječenje, hronični upalni procesi, velike ciste, rast nepovoljno položenih umnjaka, ortodontski problemi… Vađenje zuba može biti jednostavno ili komplikovano. Izvodi se u lokalnoj anesteziji, tako da ne osjećate bol, ali osjećate nelagodu kao što je pritiskanje i guranje koje je potrebno da bi se zub rasklimao i izvadio.

Kako se ponašati nakon vađenja zuba?

Poželjno je ne ispirati i ne mućkati tekućinu po ustima jer se na taj način može stvoriti krvni ugrušak u alveoli. Na dan vađenja zuba pije se i jede samo hladna hrana, nikako vruće i toplo. Potrebno je hladiti ranu izvana hladnim oblozima i uzimati analgetike po potrebi. Ne piti gazirano piće i prvih nekoliko dana izbjegavati mlijeko i mliječne proizvode. Sutradan je poželjno doći na kontrolu, a nakon 7-10 dana vade se šavovi ukoliko je rana šivana. Oralna higijena normalno se održava, samo ne četkati ranu.